Alati za učenje

Migrena i druge glavobolje 

"Migrena je najdulje poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se pojavljuje periodično. Glavobolja je jedan od deset najčešćih razloga zbog kojih se bolesnici javljaju liječnicima obiteljske medicine, u specijalističke neurološke ambulante i ambulante hitne medicine. Prevalencija je veća u pripadnica ženskog spola i iznosi 18,9 %, dok u muškoj populaciji iznosi 9,8 %. Migrena ponajviše pogađa radno sposobno stanovništvo, odnosno dobnu skupinu od 25 do 55 godina, što se znatno odražava na produktivnost te populacijske skupine.

Zahvaljujući otkriću nove specifične profilaktičke terapije – monoklonskih protutijela antagonista peptida povezanog s genom kalcitonina (eng. calcitonice gene reated peptide, CGRP) i njegova receptora (lijekovi fremanezumab, galkanezumab i erenumab), unatrag nekoliko godina imamo novi pristup liječenju migrenske glavobolje. Ovim oblikom profilaktičkog liječenja migrenske glavobolje temeljito se promijenila kvaliteta života osoba koje pate od takve glavobolje, osim toga mnogo se bolje kontrolira i količina lijekova koji se primjenjuju pri akutnom napadaju migrene jer je intenzitet glavobolje u većine osoba znatno reduciran. " prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes autorica knjige Migrena.

​

​

Vrste glavobolja

​

Za klasifikaciju glavobolja koristi se IHS-ova Međunarodna klasifikacija glavobolja (ICHD - 3) iz 2018. godine, što čini treće izdanje ove klasifikacije, koja je prvi put objavljena 1988. godine. Prema toj klasifikaciji glavobolje možemo podijeliti u četrnaest skupina, koje tvore tri veće skupine, a koje su međusobno razvrstane na temelju svojih etioloških, patofizioloških i kliničkih obilježja. Prvu skupinu čine primarne glavobolje, u drugu skupinu ubrajamo sekundarne glavobolje, a treću skupinu čine neuropatije, boli lica i ostale glavobolje. Primarne glavobolje dijele se na četiri skupine: migrene, glavobolje tipa pritiska (TTH), trigeminalne autonomne cefalgije (TAC) i ostali poremećaji primarnih glavobolja

Migrena je najpoznatiji predstavnik tzv. primarnih glavobolja. Definirana je kao uglavnom jednostrana, ponavljajuća glavobolja, umjerenog do jakog intenziteta, pulsirajućeg karaktera, trajanja 4-72 sata, obično popraćena mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na jake zvukove i/ili svjetlo, a koja se pojačava tjelesnom aktivnošću. Ponekad migrenskoj glavobolji prethodi kompleks neuroloških simptoma, najčešće vidnih, koje zovemo aura. Dvostruko je učestalija kod žena nego kod muškaraca. Obično počinje u pubertetu, a najviše zahvaća populaciju starosti između 35 i 45 godina.

Tenzijske glavobolje su najčešće primarne glavobolje. Često su praćene tjeskobom i depresijom. Naime, kronična anksiozna stanja i depresija kod velikog broja bolesnika često dolaze s protrahiranom glavoboljom. Tenzijska glavobolja je obično bilateralna, lokalizirana pretežno u zatiljnom, sljepoočnom ili čeonom području, ali se također može difuzno protezati gornjim dijelom glave. Bol se najčešće opisuje kao osjećaj punoće, pritiska ili stezanja poput obruča. U pravilu, osoba se budi bez glavobolje te kako dan odmiče, bol postaje sve jača. Tenzijske su glavobolje češće kod žena nego kod muškaraca. Rijetko se javljaju kod djece i mladeži, a češće su u srednjoj životnoj dobi, što ih razlikuje od migrene.

​

U autonomne trigeminalne glavobolje ubraja se nekoliko vrsta glavobolja neuralgijskog karaktera, među kojima je najčešća tzv. cluster-glavobolja, koju karakteriziraju napadaji u nakupinama (engl. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. Cluster-glavobolje pojavljuju se oko tri puta češće kod muškaraca nego kod žena. Istoj skupini pripadaju i kratkotrajni unilateralni neuralgiformni napadaji glavobolje, tzv. sindrom SUNCT, kao i glavobolje koje reagiraju na indometacin. U tu se skupinu ubrajaju kronična paroksizmalna hemikranija, kontinuirana hemikranija i primarna probadajuća glavobolja tzv. "ice pick" (engl. šiljak za usitnjavanje leda) glavobolja.

Sekundarne glavobolje čine veliku skupinu različitih stečenih glavobolja koje nastaju zbog strukturalnog, upalnog ili metaboličkog poremećaja. To su glavobolje koje nastaju u arterijskoj hipertenziji zbog dilatacije ekstrakranijalnih i intrakranijalnih arterija. Mogu se pojaviti kao dio autoimunih bolesti koje zahvaćaju kranijalne arterije, kao što je temporalni arteritis. Sekundarne glavobolje također nastaju i u upalama paranazalnih šupljina u meningealnom podražaju kao što se to nalazi u meningitisu, subarahnoidalnom krvarenju ili u povećanju intrakranijalnog tlaka zbog moždanog krvarenja ili tumorskih ekspanzivnih procesa. Tu se ubrajaju i glavobolje okularnog podrijetla, glavobolje zbog bolesti ligamenata mišića vrata, kao i postpunkcijske glavobolje.

​

​

Bol

Bol je jedan od najčešćih razloga dolaska pacijenta liječniku. Podaci govore da je bol vodeći simptom u ambulantama liječnika obiteljske medicine, gdje se oko 70% bolesnika javlja zbog boli. Na žalost, liječenje boli je nezadovoljavajuće pa tako 61% bolesnika trpi bol koja traje dulje od pet godina, a 24% bolesnika zbog bolova zatraži specijalističko mišljenje.

Osjećaj boli je subjektivan, pa ga svaki pojedinac opisuje na svoj način. Najčešća bolna stanja su koštano-zglobni kronični i akutni bolovi, kronične i akutne križobolje, neuropatski bolovi, kronični i akutni bolovi kod malignih bolesti i glavobolje. No zbog neadekvatne dijagnoze, neodgovarajućih lijekova, neprepoznavanja depresije, nesanice, anksioznosti i ostalih komorbiditeta koji pojačavaju bolna stanja ili nerazumijevanja mehanizama uključenih u nastanak boli, bol se ne liječi učinkovito.

U sklopu Klinike za neurologiju zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica djeluje Centar za bol u kojem se sveobuhvatno liječe bolesnici s različitim bolnim sindromima kroz sustav multidisciplinarnog i multimodalnog pristupa koji uključuje optimalno planiranje farmakoterapije, edukaciju bolesnika, procjenu čimbenika rizika za razvoj bolnog sindroma i svakodnevno praćenje intenziteta boli i nuspojava kao procjena zadovoljstva bolesnika.